Intervju s Aidom Korman ”Budite svoje uvijek, ne kopirajte druge”

Za žene imam poruku da podržavaju i osnažuju jedna drugu i da budu solidarne između sebe, te da se više uključe u procese odlučivanja i da se bore za vlastita prava. Aida Korman rođena je i odrasla u Sarajevu gdje je završila gimnaziju. Nakon srednje škole upisala je Filozofski fakultet. Ipak, nakon nekoliko godina, odlučila […]

Za žene imam poruku da podržavaju i osnažuju jedna drugu i da budu solidarne između sebe, te da se više uključe u procese odlučivanja i da se bore za vlastita prava.

Aida Korman rođena je i odrasla u Sarajevu gdje je završila gimnaziju. Nakon srednje škole upisala je Filozofski fakultet. Ipak, nakon nekoliko godina, odlučila je da se okuša na prijemnom ispitu Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Svake godine dođe stotine kandidata koji pokušavaju upisati ALU, ali samo nekolicina uspije. Aida je uspjela. Danas je poznata bosanskohercegovačka modna kreatorica koja mladim djevojkama savjetuje da se zdravo hrane, da vode zdrav život, te da upražnjavaju sportske aktivnosti. Za časopis BeautiFUL Aida govori o svojoj ljubavi prema modi i inspiraciji.

Aida Korman, modna kreatorica

  1. Otkud ljubav prema modi? Kako je sve počelo?

Ljubav prema modi imam oduvijek. Crtala sam modele još kao dijete. A u moje vrijeme čitali smo Politikin zabavnik i izrezivali Cicin kutak i oblačili lutke od papira. Barbikama sam krojila i plela odjeću. I sestra i ja smo uvijek bile lijepo odjevene. Imale smo krojačicu koja je šila za nas dvije. A kako smo imali divne bake, nane i djedove, uvijek smo bile obučene po posljednjoj modi. Donosili su nam odjeću iz inostranstva. Iako se sjećam da su naše fabrike imale dobre kolekcije kao što je to bio Alhos, primjerice. Tako da sam „u krpicama“ i modi oduvijek.

  1. Put Vas je odveo u Češku?

U Češkoj sam upoznala ljude iz svijeta mode i umjetnosti. Tako sam počela da pravim svoje prve kolekcije i modne revije. Sve modele iz kolekcija izlagala sam u svojoj prodavnici. Sa 20 godina bila sam vlasnik i suvlasnik tri prodavnice.

  1. Bili ste i u Rimu?

Rim je muzej pod otvorenim nebom i kolijevka visoke mode. U Rimu sam na Istituto Europeo di Design završila modni dizajn i stekla zvanje diplomiranog modnog dizajnera. Radila sam za razne modne kuće u Rimu, kao što je npr Gattinoni. Izlagala sam na Sedmici visoke mode u Rimu.

  1. Diplomirali ste kolekcijom “Hodočašće u stilske pregibe”? Možete li nam to pojasniti i precizirati?

To je naziv mog diplomskog rada. Bio je to svojevrstan redizajn bosanskohercegovačke muško ženske gradske nošnje iz 18 vijeka, koji sam prezentirala u Rimu na Sedmici visoke mode uz prisustvo brojnih zvanica i utjecajnih ljudi s italijanske modne scene.

  1. U Italiji ste radili s najvećim kućama visoke mode?

Kao student radila sam projekt vjenčanica za modnu kuću Sorelle Fontana. Oni su pioniri visoke mode u Rimu. Anita Ekberg u filmu La dolce vita Federica Fellinija nosi njihovu haljinu dok se kupa u Fontani di Trevi. Oblačili su sve holivudske dive 1950-ih godina kada se svjetski jet set sastajao u Rimu u Via Veneto. A tu je i sjedište Gattinonija, još jedne modne kuće koja je pionir visoke mode u Italiji.

  1. Kakva je italijanska moda? Odakle crpite inspiraciju?

Italijani su okruženi lijepim stvarima. Italijanski dizajneri ulažu dosta novca i vremena u fazu istraživanja i razvoja. Made in Italy je sinonim za kvalitet i besprijekoran dizajn. U Italiji sve ima dimenziju kulture, mode i umjetnosti. Sve je dizajnirano i na sve se misli u procesu izrade, od detalja kao što su dugmad ili šavovi pa do pakovanja. Inspiraciju crpim iz naše bogate kulture i historije. Često sam svoje kolekcije posvećivala bosanskohercegovačkim ženama.

  1. Kakav je proces stvaranja Vaših kreacija?

Nakon istraživanja, pristupam odabiru materijala i crtanju kolekcije. Potom se modeli šiju i ispravljaju na sekundarnim materijalima, prije nego li se prenesu na materijal za proizvodnju. Ali, procesi su različiti između visoke mode i pret a portera. Visoka moda se radi i oblikuje po živom modelu ili na lutkama.

  1. Posvetili ste kolekcije bosanskim kraljicama Katarini Kosači i Jeleni Gruboj? Možete li nam reći nešto više?

Kraljica Katarina je bosanska kraljica koja je živjela u Rimu do svoje smrti. Njena priča je priča bh žena, jer se u njoj mogu identifikovati. Osim toga ona je simbol multikulturalnosti, što BiH i jeste. S druge strane, Jelena Gruba je bila jedina žena vladarka, koja se našla na bosanskom prijestolju. Zvali su je Gruba, jer je bila odlučna i otresita, iako se priča kako je voljela boraviti na cvjetnim livadama planine Zvijezde. Baš kao što postoje legende o Katarini za koju kažu da je ulazila u kuće seljaka i učila njihovu djecu da pišu.

  1. Kakva je moda u BiH?

U BiH umjetnici imaju svoj stil, koji je ekspresivan i lijepo ih je vidjeti. Većina ostalih slijedi neku klasiku, jer se plaše da ne pogriješe pri odjevnim kombinacijama. Neke stvari su ipak neoprostive, a to je biti konstantno u crnom.

  1. U Sarajevu imate i svoj modni atelje? Šta sve nudite?

Nalazim se na Gajevom trgu 4 posljednjih pet godina. U mojoj „Prodavnici ideja“ nudim dizajn po mjeri i prema željama klijenata. Osim mode, bavim se i dizajnom nakita, te upotrebnih predmeta za dom. To je jedan šareni kutak, pun pozitivne umjetničke energije.

  1. Šta je trenutno aktuelno kada je pitanju moda? Koje boje preovladavaju?

Ove jeseni nosit ćemo karirane materijale, tartan, koji se ne kombinuje samo za suknje ili hlače nego i za bluze, mantile i kapute. Moguće ga je kombinovati sa linijama ili materijalima sa cvjetnim dezenima. Od boja interesantna je žuta, senf i svijetlo smeđa. Moda je oversize, sve je u volumenu.

  1. Iz Vas je niz nagrada i priznanja? Recite nam koje su to i koliko Vam znače?

Svako priznanje mi znači mnogo. Neke od nagrada su na primjer Nagrada Sicilije za promociju i razvoj mediteranske kulture. Dobila sam još nagradu za promociju poduzetništva, te nagradu kraljice Katarine.

  1. Imate li neku poruku ili savjet za žene?

Za žene imam poruku da podržavaju i osnažuju jedna drugu i da budu solidarne između sebe, te da se više uključe u procese odlučivanja i da se bore za vlastita prava. Budite svoje uvijek. I ne kopirajte druge.

Pretraži