Oprezno sa sunčanjem! Od alergije sunca do raka kože

Da li ste ikada razmišljali zašto se pečemo na plaži, protivno zdravom razumu? Mi rizikujemo rak kože zbog trenda. Starenje kože zbog trenda. Trajna oštećenja kože zbog trenda. Nije normalno crvenjeti, pa crnjeti. Čim koža pocrveni aktiviraju se imunološki mehanizmi, a svaku opekotinu dugoročno pamti. Jelena Sazdanović-Sušić rođena 1977. godine. Magistra farmacije sa dugogodišnjim iskustvom […]

Da li ste ikada razmišljali zašto se pečemo na plaži, protivno zdravom razumu?

Mi rizikujemo rak kože zbog trenda. Starenje kože zbog trenda. Trajna oštećenja kože zbog trenda.

Nije normalno crvenjeti, pa crnjeti. Čim koža pocrveni aktiviraju se imunološki mehanizmi, a svaku opekotinu dugoročno pamti.

Jelena Sazdanović-Sušić rođena 1977. godine. Magistra farmacije sa dugogodišnjim iskustvom rada u apoteci. Živi u Beogradu. Zaljubljenik u kozmetiku i autor bloga beautyaxiom.com. Na Instagram nalogu @beautyaxiom piše o zanimljivim temama vezanim za ljepotu i zdravlje.

 

 

Do početka dvadesetog vijeka taman ten je bio odlika niže klase, dame su nosile rukavice i šešire i koristile toksične kreme da bi postigle aristokratski bijeli ten. Onda je Niels Finsen dobio Nobelovu nagradu iz oblasti medicine, za svjetlosnu terapiju, kojom se liječio rahitis i neke kožne promene. Tridesetih godina prošlog vijeka sunčanje je propisivano za sve bolesti od prehlade do tuberkuloze. I Coco Chanel je izgorjela na Francuskoj rivijeri i vratila se kući tamnog tena. Svi su je pratili, a ten boje karamela je postao trend. Jelena Sazdanović-Sušić govori o štetnosti izlaganja kože na sunce, bez da ste namazali kremom i time je zaštitili.

Šta se dešava u koži izloženoj sunčevom zračenju?

Sunce utječe na stvaranje vitamina D, koji je veoma bitan za kosti, a u posljednje vrijeme se označava kao veoma bitan i za očuvanje imuniteta, ali vitamin D se unosi i putem hrane i eventualno suplemenata.

Koliko sunčanja je dovoljno da bi organizam sintetisao dovoljnu količinu vitamina D?

Postoji studija koja govori da je Britancima, koji su svijelte puti dovoljno 13 minuta 3 puta nedeljno. Ispitanici su bili u šorcu i majici sa kratkim rukavima, a zračenje je bilo vještačko i ekvivalentno jačini ljetnjeg prijepodnevnog sunčevog zračenja. Za naš region nisu poznati takvi podaci, ali pretpostavka je da je nama još manje potrebno, jer je u našem podneblju zračenje jače.

Prekomjerno izlaganje suncu u doba dana kada je njegovo zračenje najjače je štetno, pa je naš organizam razvio mehanizme zaštite.

 

Pigmentacija

Melanin u koži predstavlja prirodni oblik zaštite od sunca. Ovaj pigment smanjuje energiju zraka distribuirajući je i apsorbujući je.

Hiperkeratoze

Pored stvaranja melanina u koži, UV zraci također podstiču značajnije zadebljanje rožnatog sloja kože. Kada je izložen niskom nivou UV zraka, ovom obliku sopstvene zaštite od utjecaja svjetlosti je potrebno dvije do četiri nedelje da se razvije.

Mehanizmi popravke DNK

Određeni enzimi otkrivaju, odstranjuju i popravljaju oštećenja ćelijske DNK. Kada je ovaj mehanizam narušen, nastaju različiti oblici tumora kože.

Supstance koje se nalaze u tijelu i djeluju kao UV filteri

Koža izlučuje urokansku kiselinu kada se znoji na suncu. Ova kiselina apsorbuje UVB zrake i na površini kože stvara zaštitni film. Međutim ona se u vodi rastvara odmah kada dođe u kontakt sa njom.

Antioksidansi koji se nalaze u tijelu

Ćelije kože štite same sebe pomoću posebnih enzima (kao što su dizmutaze, peroksidaze ili glutation) od štetnih dejstava slobodnih radikala.

Ako koža ostane predugo izložena suncu bez zaštite, njeni sopstveni odbrambeni mehanizmi bivaju preopterećeni. U tom trenutku ćelije ili počinju da izumiru usljed teškog oštećenja izazvanog sunčevim zračenjem, ili bivaju degenerisane i dalje prenose izmjenjene genetske informacije. Rezultat je hronično oštećenje.

U slučaju uticaja UV zraka visokog intenziteta, vrijeme prirodne zaštite kože koja nije navikla na izlaganje suncu se kreće od 5 do 30 minuta, zavisno od tipa kože. Međutim, prema nalazima poslednjih ispitivanja, DNK postaje oštećena i imunološki sistem biva oslabljen u odgovoru na manje doze zračenja i prije nego što se pojave opekotine. Da bi se razvili prirodni odbrambeni mehanizmi potrebno je 4 do 5 dana.

Kožne reakcije prouzrokovane dejstvom sunčevog zračenja

Kožne reakcije koje se dešavaju pod dejstvom sunčeve svjetlosti mogu da budu primarne, kada određeni proteini u koži pod dejstvom UV zračenja promjene svoju strukturu i organizam odreaguje autoimunom reakcijom, odnosno osipom, svrabom i crvenilom kože, i sekundarne koje nastaju kao posljedica izlaganja suncu i nekih bolesti, kontakta s određenim hemijskim supstancama, uzimanja nekih lijekova. U lijekove koji najčešće izazivaju fotosenzitivne reakcije spadaju: retinoidi, nesteroidni antiinflamatori (ketoprofen, naproksen, piroksikam, ibuprofen), antibiotici (tetraciklini i sulfonamidi), antimikotici, oralni antidijabetici, diuretici, fenotiazini, triciklični antidepresivi, ali i neki hormonski preparati za oralnu kontracepciju. Fotosenzitivnost se može javiti i kada se lijek unosi oralno i kada se primjenjuje na koži. Preparati kantariona također često daju fotosenzitivne reakcije, pa ih nikako ne treba koristiti na plaži. AHA kiseline treba prestati sa korišćenjem sedam dana prije ljetovanja, kao i retinol.

Kako prevenirati pojavu alergije na sunce?

Ako ste imali slično iskustvo prethodnih godina, a želite da uživate na plaži bez dosadnih osipa, treba da se blagovremeno pripremite i da dvije nedjelje prije ljetovanja, za vrijeme i još dvije nedjelje poslije pijete neki od preparata beta-karotena ili nekih jačih antioksidansa poput astaksantina. Na ljetovanje ponesite antihistaminik i počnite da ga pijete čim se pojave prvi simptomi, a u torbi imajte i neki blagi kortikosterod za spoljašnju primenu, koji ćete koristiti SAMO preko noći, ako dođe do erupcije (konsultujete svog dermatologa). Ako simptomi nisu dosta izraženi i kao preventivu, poslije sunčanja koristite posebno formulisane “after sun allergy” preparate. Maksimalana zaštita, odnosno SPF 50 je obavezan na plaži, nekada se može desiti i da se odreaguje na hemijske UV filtere, i u tom slučaju treba koristiti mineralne filtere.

Savjeti za “pametno” sunčanje na plaži

Koža koja se ne izlaže suncu tokom godine, treba prvih 4-5 dana ljetovanja da bude zaštićena najvišim faktorom SPF 50, jer je toliko vremena potrebno da se aktiviraju njeni prirodni odbrambeni mehanizmi, a poslije preći na SPF 30. Paradoksalno, ljudi se boje da neće pocrnjeti koristeći SPF 50, a ne opekotina i dugoročnih posljedica koje sunčanje ostavlja.

Tekstura proizvoda kojim se počinje sunčanje, treba da bude krem, mlijeko ili losion, a na ulja se prelazi kasnije, iako sada postoje i ulja sa visokim faktorima zaštite.

Između SPF 30 i 50 je teoretski vrlo mala razlika, i to je oznaka UVB zaštite, ali UVA zaštita se može značajno razlikovati. Osim toga potrebno je 30 ml preparata za tijelo, da bi se postigla propisana zaštita, ali mi realno postignemo polovinu, jer ne nanesemo dovoljno, kupamo se, brišemo peškirom, znojimo se. Postoje tabele koje prema fototipu propisuju manje zaštitne faktore, ali ja se ne bih pouzdala u to. Počinjem ljetovanje sa SPF 50, završavam sa SPF 30, do 17h, a tek kasno popodne i poslije petog dana ljetovanja, mogu da koristim nešto sa nižim zaštitnim faktorom.

Nije dovoljno mazati se jednom ujutro, mazanje je obavezno svaka dva sata i poslije svakog kupanja.

Od 12 do 16h ne treba biti na plaži, jer se tada gori i pod suncobranom, zbog refleksije. U vodi se također tada lako gori.

Osobe koje imaju alergije na sunce od početka do kraja ljetovanja treba da koriste SPF 50.

Preparati renomiranih proizvođača imaju dobre UV filtre i vjerovatno nećete izgorjeti, ali dermokozmetika ima još jedan nivo zaštite u vidu dobrih antioksidanata.

Propisana zaštita se sigurno postiže kada se preparat nanese dva puta, jednom u sobi i jednom kada se stigne na plažu.

Lice i dekolte je najbolje zaštiti preparatima u vidu krema, posebno namjenjenim za taj predio.

Provjerite da li vaš preparat sadrži fototoksične supstance, odnosno mirise. Kantarionovo ulje, ekstrakt lavande i razna etarska ulja nisu za plažu.

 

 

 

Pretraži