Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama bez zaštite kože najčešći je razlog prijevremenog starenja kože. Posljedice kronične izloženosti suncu na koži očite su kada se usporedi izložena koža lica, ruku ili vrata s neizloženom kožom unutarnje strane bedara ili unutarnje strane ruku. Klinički nalazi fotooštećene kože uključuju bore i pigmentne lezije, kao što su pjege, solarni lentigo, hiperpigmentacije i depigmentacije. Fotooštećenu kožu karakterizira stanjeni površinski sloj (epidermis), zadebljala, fragmentirana i topiva kolagena i elastična vlakna, a promjene se pogoršavaju kontinuiranom izloženošću suncu. Osim utjecaja na kolagen i elastična vlakna, UV zračenje pokazuje i utjecaj na smanjenje hijaluronske kiseline čija ja zadaća vezivanje vode pa koža izgleda suha, s vidljivim borama. S obzirom na to da se broj melanocita smanjuje od 8 do 20 posto po desetljeću, a time i sinteza melanina čija je glavna uloga apsorpcija kancerogenih UV zraka, koža starijih osoba teže se brani od sunca i postoji veći rizik od razvoja raka kože. Posljedice vanjskog utjecaja na kožu danas se u estetskoj medicini rješavaju raznim metodama, a laser u tome igra jednu od najznačajnijih uloga. Otkad je 1960. godine T. H. Maiman izumio prvi laser, istraživanje i razvoj lasera procvjetali su u multimilijunsku industriju i laserski tretmani postali su neizostavan dio estetske medicine.
Primjena lasera zasniva se na „selektivnosti“, mogućnosti oštećenja samo ciljanih struktura, 
odnosno bez oštećenja ili s minimalnim oštećenjem okolnog tkiva. Laserima se mogu ukloniti vaskularne lezije (teleangiektazije, crvenilo kod rozaceje, spidernevusi, naevusflammeus, hemangiomi, limfangiomi, fotooštećenja na postraničnim dijelovima vrata, proširene vene, tetovaže, dlačice na tijelu i licu te pigmentne lezije). U posljednje su vrijeme sve popularniji laseri za obnovu kože. U početku se ablativna obnova kože radila CO2 laserom, a kasnije ErbiumYaG laserom. Tretmani su dovodili do učvršćivanja tkiva i kože, međutim ablativni CO2 laseri u rejuvenaciji lica imaju i značajne nuspojave te se njihova upotreba s vremenom smanjila.
Moćni alat u estetskoj medicini
Potom su se razvili neablativni laseri koji su imali značajno manje nuspojava, ali i manji učinak pa se danas uglavnom koriste samo kod liječenja akni i ožiljaka od akni. Potraga za alternativnim rješenjem za lasersku rejuvenaciju dovela je do razvija frakcijskih lasera gdje se pojam „frakcijski“ koristi za tretiranje dijela ili frakcije kože. Tretiranjem samo mikroskopskih područja uvelike se smanjuje vrijeme zacjeljenja. Iz okolne zdrave kože dolazi do migracije keratinocita koji sudjeluju u zacjeljivanju za razliku od prethodnih modela gdje se čekala diferencijacija stanica, što je povećavalo rizik od infekcije, ožiljaka i dispigmentacija. Osim toga, frakcijski laseri pokazali su se sigurnima za sve tipove kože pa se zahvatima mogu podvrgnuti i osobe s tamnim očima i kosom koji su sa starijim generacijama lasera imali značajan rizik od hiperpigmentacija. Lasersko pomlađivanje kože jedan je od brojnih tretmana rejuvenacije lica kojim se potiče sinteza kolagena i elastina te se na taj način uklanjanju bore, što licu daje mladolikiji i svježiji izgled. Laseri su moćni alat u estetskoj medicini, ali isključivo u rukama educiranog i iskusnog liječnika.