Preporuka za maksimalan unos kofeina na svjetskom nivou je 300 mg/dan, što odgovara okvirno 2-3 šoljice napitka s kofeinom na dan.
Autor: Nevena Pandža, magistrica nutricionizma
Složit ćete se ako kažemo da je kafa više od uživanja, što će vam potvrditi i Nevena, magistrica nutricionizma. Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans, te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Blago povisuje krvni pritisak i puls te djeluje i kao blagi diuretik, odnosno potiče stvaranje urina. Dobro je poznato da kofein povećava budnost i moć koncentracije. Šoljica kafe nerijetko se, na primjer, preporučuje vozačima koji putuju na duže relacije, kako bi se održali budnima i što više koncentrisanim na vožnju. Prema nekim istraživanjima, kofein može poboljšati pamćenje i logično zaključivanje, još interesantnih činjenica o kafi pročitajte u nastavku.
U mnogim kulturama kafa ima važno i posebno mjesto. Na našim prostorima, simbol kafe je više od samog ispijanja toplog napitka. Uz kafu počinjemo dan, uz kafu se smijemo, tugujemo, ohrabrujemo i međusobno podržavamo, radimo ili zavodimo. S nutritivne strane, o utjecaju kafe na ljudski organizam se istražuje i piše već dugo godina, razumno je da se zapitamo što od svega navedenog ima temelj u znanosti te koliko je preporučeno unijeti kofeina u danu.
Imajte na umu da kofein osim u kafi, nalazimo u čaju (zelenom ili crnom), kakaovom zrnu, sokovima, energetskim pićima i suplementima na bazi kola oraha i guarane.
Preporuka za maksimalan unos kofeina na svjetskoj razini je 300 mg/dan, što odgovara okvirno 2-3 šoljice napitka s kofeinom na dan. Kofein nakon 40-ak minuta od unosa dolazi u krvotok i ima utjecaj na naš organizam.
Kakvu kafu pijete i koliko puta u danu?
Crna kafa, espresso, instant kafa su niskokalorični napitci. 60 ml espressa ima 1 kcal, šoljica kafe od mljevenog zrna 2 kcal. Ipak, s nutritivne strane razmislite što i u kojoj količini dodajete u kafu:
– Šećer,
– Med,
– Mlijeko,
– Vrhnje/šlag,
– Kokosovo ulje (zadnji trend).
Također, obratite pažnju koliko kafa popijete u danu
Sve navedeno doprinosi dnevnom kalorijskom unosu. Naročito ako dodajte čokoladu, keksić, kolač ili pak popijete instant napitke s kafom koje sadrže velike količine šećera i mlijeka u prahu.
Kafa se može piti uz doručak, ali nije zamjena za obrok. Unos kafe na prazan želudac umjesto obroka može supresirati apetit i uzrokovati disbalans u dnevnim obrocima. Savjetujem unijeti mali nutritivno kvalitetan obrok prije kafe poput žitne kaše s orašastim plodovima i voćem, integralnim krekerom s mladim sirom i bučinim sjemenkama, integralnim tostom s kikiriki maslacem, voćno-povrtnim smoothiejem sa sjemenkama.
Kafa ima blago diuretsko djelovanje pa savjetujem da uz svaku šoljicu kafe popijete i čašu vode.
Čista kafa u sebi sadrži više od 1000 kemijskih tvari. Različitim tipom kafe poput mljevene kafe koju pravimo doma, do espressa ili instant unosimo i različite hemijske tvari. Ali jedno je sigurno, svaka kafa sadrži polifenole koji imaju antioksidativnu aktivnost i kofein (da, čak i beskofeinska kava sadrži mali udio kofeina).
Kafa i zdravlje
Odgovor ljudskog organizma može biti različit za unos kafe i kofeina. Dok većini ispijanje toplog napitka pomaže kod razbuđivanja, povećanja energije, bolje koncentracije, s druge strane kod nekih osoba mogu se pojaviti simptomi nepodnošenja poput nemira, anksioznosti, nesanice i povećanih otkucaja srca.
Umjeren unos kafe povezuje se uz poboljšanje kognitivnih funkcija, blago ubrzavanje probave i rada crijeva, smanjenje opasnosti od nastanka žučnih kamenaca. Također, radi prisutnosti polifenola koji imaju antioksidativnu aktivnost, American Institute for Cancer Research navodi kako unos kafe može smanjiti rizik od raka endometrija i jetre.
Iako unos kofeina može kratkoročno povećati šećer u krvi, dugotrajna ispitivanja pokazala su da „kafopije“ imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koji ne piju kafu. Rezultati tih istraživanja mogu se objasniti kroz utjecaj polifenola i minerala poput magnezija u kavi i poboljšanje učinkovitosti metabolizma inzulina i glukoze u tijelu.
Kofein je stimulans koji utječe na središnji živčani sustav i može izazvati različite reakcije kod ljudi. U osjetljivih osoba može nadražiti želudac, povećati tjeskobu ili izazvati nervozu te poremetiti ritam sna. Iako mnogi ljudi najviše uživaju i stimulirajućem učinku kafe i povećanju energije, velike količine kofeina kod nekih mogu uzrokovati neželjeno lupanje srca i uznemirenost.
Ipak, gledajući cjelokupnu sliku dosadašnjih istraživanja, dokazi upućuju na to da redovito pijenje kafe može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Polifenoli koji se prirodno javljaju u kafi s kofeinom i bez kofeina mogu djelovati kao antioksidanti za smanjenje štetnog oksidativnog stresa i upale stanica. Postoje saznanja da unos kofeina može smanjiti rizik od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te depresije.
Ko treba pripaziti na unos kafe?
Osobe koje imaju preosjetljivost na kofein trebaju biti oprezne s unosom i probati beskofeinsku kafu ili lagane biljne čajeve u umjerenoj količini.
Oprezne trebaju biti i osobe s visokim tlakom. Potrebno je odmaknuti unos kafe od medikamentne terapije, te uskladiti količinu i unos kave sa svojim stanjem.
Trudnice i dojilje se savjetuju da ograniče unos kofeina do 200 mg/dan, odnosno unos kafe na 1-2 šoljice dnevno.
Osobe koje uzimaju hormonalnu terapiju za štitnu žlijezdu ili imaju usporen rad štitne žlijezde, preporučljivo je da se unos kafe odmaknu bar 1 h od terapije, a da se u konačnici smanji unos kofeina, pređe na beskofeinsku kafu ili kontroliše unos kafe do maks. 1-2 šalice na dan.
Unos kafe i jakih čajeva je potrebno odmaknuti i od unosa dodataka prehrani poput željeza te se savjetuje unos kafe bar 1 h od suplementacije.
Za osobe s gastritisom ili drugim upalnim bolestima želudca i crijeva nikako se ne savjetuje unos kave na prazan želudac, a mnoge osobe s navedenim tegobama osjete olakšanje kada smanje ili eliminiraju kafu iz prehrane.
Nagla restrikcija i eliminacija kafe, odnosno „odvikavanje“ od kofeina može uzrokovati glavobolju, umor, tjeskobu i loše raspoloženje nekoliko dana i može potrajati i do 7 dana.
Imajte na umu da u prehrani nije ništa „crno“ ili „bijelo“ i da smo svi predivno različiti, te uz slušanje svog organizma i po potrebi savjetovanje s liječnikom, farmaceutom i nutricionistom, za svoje zdravstveno stanje možete pronaći svoju dozu za uživanje u ovom živopisnom napitku za sva čula.