SELF(IE) CARE
Uticaj socijalnih mreža i medija na lični dojam sebe i tijela? Treba znati da svaki nos ili svake usne nisu jednako lijepe na različitim ljudima.
Dženana Glavinić Hercegovački geni u bosanskoj djevojci, rođenoj u Tuzli. Pravnica je u zdravstvu, magistrica na pomolu. Po potrebi je ispred i iza objektiva, social media menager. Kafoholičar, piskaralo i škljocalo, te je feministica i drugarica.
Piše: Dženana Glavinić
Mnogi elementi društva promovišu ideju da je posjedovanje „savršenog tijela“ garancija da će vam se ljudi diviti, da ćete biti odobreni od drugih. Društvo ovo savršeno tijelo prikazuje kao ključ – tajnu za privlačenje romantičnog partnera, za dobivanje posla iz snova, za dobro zdravlje, popularnost, uspjeh i samopouzdanje. Ukratko, primamo poruke da je savršeno tijelo vaša karta za dobar život. Više za časopis i portal BeautiFUL piše Dženana.
Ali kako izgleda ovo savršeno tijelo?
Za žene, ideala je izgled vrlo mršavog supermodela, atletske građe ili nevjerojatno bujne figure, volumen u kosi, sočne usne, tanan struk, naglašene obline, mali nos, velike oči.
Muškarci se, s druge strane, možda moraju boriti s idealima koji zahtijevaju mišićavost ili ekstremnu mršavost ili oboje, a primjetni su trendovi korigovanja čeljusti za „muževniji“ izgled.
Možda u ovom trenutku klimate glavom jer ste svjesni ovih ideala. Ako ste poput većine ljudi, drugi su vas kritizirali – ili ste možda sami sebe kritizirali – da ste predebeli ili premršavi ili da jednostavno ne odgovarate standardu. Osim toga, pojedinci čiji rodni identiteti ne spadaju u tradicionalne definicije mogu osjećati pritisak da se prilagode ovim standardima.
Predstavljaju nam se mnoge kontradiktorne poruke o tome kako bi naša tijela trebala izgledati. Na primjer, ovakve poruke govore ženama da budu mršave, zaobljene, mišićave i nježne – sve odjednom!
Ali jeste li ikada zastali i razmislili o tome tko postavlja te neupitne standarde?Koliko su naše fotografije na društvenim mrežama izgubile smisao i ko danas više liči na sebe?
Nedostižni standardi reklamnih kampanja u kojima su žene savršeno retuširane, kroz eru društvenih mreža su približeni našim tinejdžerima, čak šta više, isti su normalizirani. Trend filtera na društvenim mrežama doveden je na posve novi nivo, gdje se na nevjerojatno suptilan način potpuno mijenjaju izgled lica, a koji su, očekivano, u rekordnom roku postali najpopularniji i najkorišteniji. Uporedo s time, počinju se javljati i prvi apeli psihologa koji upozoravaju na sve štetniji učinak filtera na mentalno zdravlje, posebice među mladima. Spomenuti filteri korisnike, a primarno žene, toliko očaravaju suptilnim promjenama da im #nofilter fotografija vlastitog lica više nije prihvatljiva, a zbog uticaja okoline postaju nevjerovatno nesigurne jer im se doslovno čini da društvo postaje sve ljepše, iako svi duboko u sebi znamo da je sve to laž i lijepa fasada. Samopouzdanje i samopoštovanje ozbiljno su srozani, mlade djevojke osjećaju taj golem pritisak zbog poimanja današnje ljepote, a rastući broj aplikacija kao što su FaceApp ili Snapchat povećavaju razdor između realiteta i virtualne prezentacije osoba.
Današnji standardi, putem marketinga, toliko su izopačeni da je nametnuta ljepota samo jedna kojoj se mlade djevojke, bez pogovora, podređuju. Još ne znamo kakve će biti posljedice na samopouzdanje mlađih generacija, ali sve upućuje na to da virtualni svijet uzima svoj primat te postaje konvencionalno sredstvo za stvaranje lažne, ali “savršene” slike o sebi.
Gdje podvući granicu?
Nije nikakva novost reći da fotošopirane, facetuned i airbrushed slike uticajnih osoba potencijalno mogu imati štetan učinak na naše mentalno zdravlje – posebno na vlastitu sliku o vlastitome tijelu. Estetski hirurzi se sve više susreću sa pacijentima, većinom ženama, koje donose fotošopirane fotografije zvijezda, poznatih ličnosti kojima žele da liče.
S takvima treba dugo razgovarati o marketingu, photoshopu, fotografima i stilistima koje se bave tijelom. Treba znati da svaki nos ili svake usne nisu jednako lijepe na različitim ljudima. S promjenom dijela tijela ne može se spasiti brak ili potpuno promijeniti život i lifestyle. Kada prihvatimo tu poruku da naše tijelo nije u redu takvo kakvo jest kažemo sebi: “Osjećat ću se dobro samo kada budem izgledao ovako.” Sami sebi postavljamo određene uvjete da moramo zadovoljiti određeni standard prije nego što možemo u potpunosti prihvatiti sebe.
Granicu povlačimo onda kada briga o selfie fotografiji postane veća no briga o sebi i zdravlju. Izaberimo realni SELF CARE i stvarno prihvatimo sebe.
Nahrani um, tijelo i duh
Uzmi si vremena da postaneš svjesna stvarnosti oko nas.
Ne upoređuj se s drugima. Čitaj, meditiraj, istražuj, manje se stresiraj, razgovaraj s nekim, probaj nešto novo, iskorači iz svoje zone komfora. Izazovi samu sebe. Treniraj.
Svako jutro kad utrljaš hidratantnu kremu u obraze, pomiluj i svoj um. Zagrli svoja ramena. Ne upiri prstom u svoje nedostatke. Na nedostacima se radi. Šetaj, pij vodu, idi na pedikuru, izbaci gluten, pojedi čokoladu, odspavaj, probiotici, željezo, kolagen, masaža. Zagrli se! Glasno pjevaj svoju omiljenu pjesmu, ne suzdržavaj smijeh, odmori se od laptopa i mobitela, ne moraš pročitati sve vijesti crne hronike. Piši. Stvaraj. Voli. Voli sebe. Ponavljaj sebi da si divna, takva kakva jesi.
Jer jesi.
ZANIMLJIVO: U Norveškoj je izglasan je zakon koji obvezuje influensere da jasno naznače je li fotografija koju su objavili obrađivana. Ukoliko se stanji struk, promijeni boja kože, povećaju usne ili bilo šta slično, njihovi će pratitelji/ice morati znati da ne gledaju njihovu stvarnu fotografiju. Ovaj se zakon nije odnosio baš na sve fotografije influensera, već isključivo na plaćena partnerstva, odnosno saradnje s brendovima. Ove godine i Velika Britanija slijedi ovaj primjer. Zakon o digitalno izmijenjenoj slici tijela, ima za cilj veću transparentnost, i posljedično, nadaju se da će fotošopiranje fotografija na taj način istrijebiti.