Estetika u stomatologiji
Uloga boje u estetskoj stomatologiji
Piše: Dr. Elvis Saletović, specijalista oralne medicine i parodontologije.
Dr. Elvis Saletović rođen je u Tuzli. Stomatološki fakultet je završio u Sarejvu 2007.godine. Specijalizirao je na istom fakultetu 2015.godine. Zaposlen je u JZNU Dom zdravlja Tuzla. Učesnik je mnogobrojnih regionalnih i međunarodnih simpozija i radionica u oblasti parodontalne hirurgije i implantologije.
Lice je jedini dio ljudskog tijela koji gotovo nikad nije pokriven pa je tako neprestano dostupno procjeni estetskog dojma koji ostavlja na okolinu, a njegova je osnovna uloga ostvarivanje komunikacije i interakcija s okolinom. Nakon očiju, zubi predstavljaju najvidljiviji objekt na licu pa su stoga njihov oblik, boja i poloţaj vrlo često predmet promatranja okoline. Stoga je važno da je njihov izgled uravnoteţen s okolnim strukturama usta i lica. Razvojne i stečene nepravilnosti te diskoloracija samo jednog zuba mogu dovesti do narušavanja harmoničnog izgleda, što odmah postaje uočljivo.
Estetskim zahvatima u stomatologiji uloga je ne samo liječenje već i oblikovanje osmijeha. Bitno je ostvariti ravnotežu između pacijentovih želja i uklapanja estetskog rada u simetriju njegova lica i osmijeha. Novi osmijeh bitno utječe na samopouzdanje pacijenta, a upravo je to krajnji cilj estetske stomatologije.
Boja zuba vrlo je čest razlog nezadovoljstva pacijenata, stoga svaki estetski nadomjestak koji se izrađuje u ustima pacijenta, između ostalog, mora posjedovati i zadovoljavajuću boju koja će biti u skladu s ostalim estetskim parametrima. O temi estetike u stomatologiji smo razgovarali sa dr. Elvisom Saletovićem, stomatologom iz Tuzle.
Određivanje boje zubi
Pri određivanju boje nekog zuba u svrhu izrade estetskog nadomjestka, važnu ulogu predstavlja njezina percepcija, koja pak ovisi o nizu faktora: vrsti, veličini i položaju promatranog objekta, vrsti osvjetljenja pri kojoj se promatra objekt i vrsti podloge na kojoj se objekt nalazi te oku promatrača. Svaki promatrani objekt, uključujući i zub, posjeduje specifičnu strukturu koja ima sposobnost propuštanja, apsorpcije i refleksije određene količine svjetlosti, odnosno optička svojstva
Uloga oblika, visine i širine zuba
S obzirom na to da se gornji prednji zubi smatraju ključnim faktorom lijepog osmijeha, postizanje skladne raspodjele oblika, veličine i proporcija zubi jedan je od najvažnijih faktora na koje moramo obratiti pozornost. Zato moramo poznavati pravilne odnose oblika, širine i visine te omjere širine i visine svake pojedine skupine gornjih prednjih zubi.
Središnja linija lica
Središnja linija lica definira se kao zamišljena vertikalna linija koja polazi od čela, duž nosa i brade. U 70% slučajeva poklapa se sa zubnom središnjom linijom koja se može određivati incizalnom papilom ili gornjim vestibularnim frenulumom (1).
Istraživanja su pokazala da se gornja i donja zubna linija ne poklapaju u 75% slučajeva. Međutim, s obzirom da donji zubi nisu vidljivi, ovo nepoklapanje ne stvara neestetski izgled. Ta činjenica upućuje na to da se donja zubna linija ne treba uzimati u obzir pri određivanju gornje zubne linije.
Kod rješavanja odstupanja treba se orijentirati na bipupilarnu liniju i aksijalnu postavu jer već time postižemo estetski izgled. Preklapanje se rješava restaurativnim putem brušenjem i dodavanjem incizalnog brida, a dijasteme je lako riješiti estetskim ljuskicama ili kod većih razmaka najbolje je uključiti ortodonciju
Incizalna dužina
Incizalna dužina označava vidljivost inciziva pri različitim kretnjama gornje usne. Ona je promjenjiv parametar koji zavisi od dobi, spola te dužini i položaju gornje usne. Najvažniji parameter u postupku oblikovanja osmijeha je incizalni brid gornjeg centralnog sjekutića. Incizalni brid moguće je izdužiti i skratiti. Izdužuje se pri korekciji istrošenih rubova, lošeg izgleda ili proporcije zuba ili krunice. Skraćuje se u svrhu korigovanja neestetskih dugih kruna nastalih zbog recesije parodonta
Zenitne tačke i gingivna razina
Zenitne točke predstavljaju najviše apikalne točke kliničkih kruna zubi te su obično položene distalno od linije povučene vertikalno kroz središte svakog prednjeg zuba. Izuzetak je bočni sjekutić kojem je zenitna točka postavljena bliže ili na samoj središnjoj liniji zuba. Tačke su određene anatomskim oblikom korijena, cementno – caklinskim spojištem te vrškom kosti. Važan su parametar pri zatvaranju dijastema ili ispravljanju mezijalno ili distalno nagnutih zuba. Prilikom zatvaranja dijastema, zenitne točke trebale bi biti premještene kako bi se izbjegao dojam mezijalnog nagiba zubi te trokutastog oblika zubne krune.
Giniva predstavlja okvir zuba i važan je faktor u postizanju zadovoljavajućeg konačnog rezultata u kreiranju savršenog osmijeha. Pokriva koronalne dijelove alveolarnog grebena, a njen rub prati caklinsko-cementno spojište. Gingivna linija prati bipupilarnu liniju.
Neestetski izgled stvara i ”gummy smile” – osmijeh kod kojeg je vidljiv velik dio gingive. Etiologija je povezana s pretjeranim rastom gornje čeljusti, visokom linijom usnice ili pasivnim izrastanjem zubi (gingivni rub se ne povlači tokom nicanja zubi), što može biti uzrok pojave kratkih kliničkih kruna zuba i pretjerano vidljive gingive. Ispravlja se ortodontskim ili parodontno-koštanim hirurškim zahvatom.
Dužinska os zuba
Dužinska os središnjih gornjih sjekutića je, gledajući s obzirom na zubnu središnju liniju, lagano zakošena distalno i svojim incizalnim bridovima dodiruje horizontalnu liniju. U vestibulo – oralnom smjeru, vestibularna stjenka je položena okomito ili lagano vestibularno. Lateralni sjekutići svojom uzdužnom osi još više naginju distalno i njihovi incizalni bridovi se nalaze oko 0,5 do 1 mm od okluzalne linije. U lijepom osmijehu su asimetrični i mogu imati različite aksijalne nagibe. Kanini se nastoje još više distalno nagnuti ako gledamo s prednje stane zbog svog lingvalnog nagiba prema incizalnim bridovima. Promatrajući s bočne strane, kanini i premolari prate vertikalnu dužinsku os i dodiruju okluzalnu liniju.
Interdentalne kontaktne plohe i točke
Interdentalne kontaktne plohe područja su po kojima se dva susjedna zuba dodiruju. Pravilo 50:40:30 označava odnos između prednjih zubi. Pedeset posto dužine gornjih središnjih sjekutića definira se kao idealna zona dodira. Također, 40% dužine gornjih središnjih sjekutića predstavlja idealnu zonu dodira između bočnih i središnjih sjekutića. Između bočnih sjekutića i očnjaka, dodirna ploha iznosi 30% dužine gornjih središnjih sjekutića.