Bitno je slušati svoj organizam, ali i razum. Posmatrati reakciju organizma nakon konzumacije hrane i u skladu s tim i djelovati: ukinuti, smanjiti ili nastaviti jesti tu hranu.
Kako se Bosanci i Hercegovci hrane? U toku je istraživanje vezano za EFSA projekat kojeg provodi Agencija za sigurnost hrane BiH, čiji sam član tima, a vezano za prehrambene navike stanovništva u BiH – odrasle populacije. Navedenim projektom se prikupljaju podaci i o stepenu uhranjenosti stanovništva u BiH. Kada obradimo podatke imaćemo konkretne rezultate pa tad možemo o tome i razgovarati.
Ja lično zagovaram tradicionalnu kuhinju, jer ona određuje i označava naš identitet. Trebamo je njegovati i prenositi budućim generacijama. Imamo veoma bogatu tradicionalnu gastronomsku ponudu koja na prvu obiluje kaloričnim slanim jelima i agdali kolačima. Međutim, npr. dolme su kombinacija mesa, riže i povrća (japrak, sarma, jalan dolma, sogan dolma, punjene paprike, punjeni patlidžan, punjene tikvice), a kod kolača koji zahtijevaju agdu, potrebno je smanjiti količinu šećera u agdi čime smanjujemo trajnost, ali ako napravimo manju količinu, manje zasladimo, neće dugo ni stajati.
Danas izgled nameće društvo i s obzirom na trend Kim Kardashian ne bih rekla da se zagovara mršav izgled. U svakom slučaju, treba voditi računa o svom zdravlju, a u vezi s tim je i optimalan fizički status. Režim ishrane treba podrediti režimu rada, spavanja i odmora kako bi postigli optimalan fizički status, onaj u kojem se dobro osjećamo, a ne mršavo. Najčešće greške koje ljudi prave prilikom ishrane bez obzira na spol u našem podneblju je unos prevelike količine namirnica bogatih prostim ugljikohidratima, poput bijelog hljeba, peciva, pita, tjestenine i unos duple količine ugljikohidrata kad npr. neko uz obrok u kojem su prisutni krompir i riža konzumira i hljeb. Također, često se dešava da ljudi ne znaju za mjeru, iako su siti nastavljaju jesti ili jedu grickalice koje samo povećavaju kalorijsku vrijednost obroka, a nemaju hranjivih materija. Također, ljudi ne jedu svjesno.
Nutricionisti se mogu obratiti svi zdravi ljudi koji žele promijeniti način svoje ishrane kako bi bili raspoloženiji, efikasniji, kako bi poboljšali svoje preformanse u skladu sa treningom. Edukovani nutricionisti su potrebni u BiH koliko i drugdje u svijetu. I ovdje ljudi žele poboljšati svoju efikasnost, performanse i izgled. Također, i u BiH se plasiraju raznorazne informacije o tzv. super hrani, trendi namirnicama i promovišu se određeni režimi ishrane kao najzdraviji ili najefikasniji. Ljudi bivaju obmanuti, prevareni ili zbunjeni. Bitno je potražiti savjet od edukovanog stručnjaka koji je završio studij nutricionizma, a ne seminar.
Pomodarstvo podrazumijeva slijepo slijeđenje trendova u ishrani koje je neko nametnuo. Vrlo često se radi o Hollywood-skim zvijezdama ili njihovim trenerima. Nekad se radi o određenom režimu ishrane, a nekad o određenoj namirnici. Npr. kokosovo ulje se smatralo veoma zdravom namirnicom da su ga ljudi počeli koristiti i prilikom pravljenja kajgane, dakle dodavali su ga u neke recepte u kojima se nikad nije koristilo. A kokosovo ulje čine zasićene masnoće koje treba izbjegavati u ishrani.
Postoji definicija zdrave namirnice, to je namirnica kojoj ništa nije dodato ni oduzeto, a čija gustina hranjivih materija je veća o kalorijske vrijednosti. Slikovit primjer su jabuka i čips. Štetne su sve one namirnice koje obiluju solju, masnoćama, koje imaju dugačak spisak aditiva i koje su previše industrijski obrađene.
Bitno je slušati svoj organizam, ali i razum. Posmatrati reakciju organizma nakon konzumacije hrane i u skladu s tim i djelovati: ukinuti, smanjiti ili nastaviti jesti tu hranu. Čovjek, a i žena su sami sebi najveći prijatelj ili neprijatelj, ovisno kako se ponašaju prema sebi, svom zdravlju, svom umu, svom tijelu. Za sve nejasnoće, nedoumice i stručne savjete potrebno je obratiti se stručnjacima- nutricionistima.
Doc.dr.sc. Irzada Taljić je izabrana docentica za naučnu oblast Ishrana na Univerzitetu u Sarajevu, a također i rukovoditeljica interdisciplinarnog master studija Nutricionizam koji je pokrenut školske godine 2017/2018.
Piše: Doc.dr.sc. Irzada Taljić
beautiful.ba