Kako hrana utiče na zdravlje kože: Preporuke i namirnice koje podržavaju zdravlje, te koje treba izbjegavati za postizanje glatke, hidratizirane i elastične kože.
Piše: Selma Gurda – mr. ph. Selma Gurda, univ. spec. nutr
Sel.ma Gurda je magistra farmacije i specijalista nutricionizma, s dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj i nutricionističkoj industriji. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2007. godine, a tokom svoje karijere radila je u različitim sektorima farmaceutske industrije, uključujući pozicije u veledrogerijama i privatnim apotekama. Od 2019. godine zaposlena je u kompaniji Sarajevofarm, gdje obavlja funkciju odgovorne osobe za promet lijekova na veliko. Strast prema zdravlju i dobrobiti pacijenata dovela ju je do specijalističkog studija nutricionizma na Sveučilištu u Osijeku, gdje je 2021. godine završila studije i odbranila specijalistički rad na temu suplementacije trudnica u BiH. Selma je osnivač nutricionističko-farmaceutskog savjetovališta “Jabučica” u BiH, prvog takvog savjetovališta u regiji, čiji je cilj pomoći pacijentima da unaprijede svoje zdravlje kroz pravilnu ishranu i edukaciju o terapiji i suplementaciji.
Pored toga, kontinuirano se obrazuje kroz simpozije i edukacije, među kojima ističe Plivinu Ljetnu školu kliničke farmacije. Autorica je nekoliko tekstova u stručnim časopisima i predavač u oblasti ishrane trudnica, te aktivno učestvuje u edukaciji budućih roditelja kroz online platforme.
Selma Gurda je stručnjakinja koja spaja farmaceutsku struku i nutricionizam s ciljem pružanja sveobuhvatne pomoći pacijentima. Kroz svoje bogato iskustvo u apotekama i farmaceutskoj industriji, kao i specijalističko znanje iz nutricionizma, njen rad se fokusira na edukaciju pacijenata o važnosti pravilne ishrane i suplementacije za poboljšanje zdravlja. Kroz osnivanje savjetovališta “Jabučica”, Selma je postavila temelje za novi pristup u nutricionističkom savjetovanju u BiH, pružajući pacijentima siguran i stručan način za poboljšanje kvaliteta života kroz optimalnu ishranu i pravilnu terapiju.
Koža je jako kompleksan i veoma bitan organ čovjekovog tijela. Kod odraslog čovjeka, prosječne visine, koža zauzima površinu od 1,7 m2 što je čini najvećim organom čovjekovog tijela. Njena primarna uloga je protektivna – tj. štiti naše tijelo od negativnih utjecaja vanjske sredine. S druge strane, koža je najizloženija pogledima, a procesii starenja se najprije uočava na koži. U kontekstu prethodno navedenih činjenica, proizilazi zaključak da brigu o koži ne smijemo staviti na marginu. Nerijetko smo svjedoci poistovjećivanja brige o koži sa upotrebom gomile kozmetičkih preparata. Ipak, istina je sasvim drugačija.
Naime, sve što se dešava u našem organizmu odražava se na našoj koži. Gotovo svi poremećaji, oboljenja i stanja koja pogađaju naše organe i organske sisteme, imaju određene manifestacije i na našoj koži. Poremećaji na nivou jetre i bubrega, kao glavnih čistača našeg organizma, na koži se uočavaju u vidu edema, promjena u boji kože, pojave crvenih ili hiperpigmentacijskih mrlja, pojave spider angioma, te izražene suhoće kože i svrbeža. Poremećaji funkcije štitne žlijezde takođe se mogu uočiti na koži – hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde) može dovesti do suhe, grube i zadebljane kože, dok hipertireoza (prekomjerna funkcija) može izazvati crvenilo i stanjenje kože. Budući da su zdrava crijeva i uravnotežena crijevna mikroflora osnovni preduslov za normalno funkcionisanje imunog sistema sasvim je razumljivo da će se svaki disbalans u probavnom sistemu (tj u unosu hrane) reflektirati i na kožu. S obzirom na kompleksnost kože, jasno je da ona za svoje funkcionisanje i održavanje treba niz mikronutrijenata – vitamina i minerala, te uravnotežen unos makronutrijenata odgovarajućeg kvaliteta.
Kako bismo podržali i održali zdravlje kože moramo znati šta je poželjno uvesti u prehranu a šta trebamo isključiti iz prehrane.
DA:
- Masne ribe – izvor omega masnih kiselina i cinka (nedostatak omega masnih kiselina može uzrokovati suhoću kože, a nedostatak cinka može dovesti do uplanih procesa na koži i sporijeg zarastanja rana)
- Avokado – izvor oleinske kiseline i vitamina E (nutrijenti odgovorni za fleksibilnost i vlažnost kože)
- Sjemenke i orašasti plodovi – izvor esencijalnih masnih kiselina, vitamina E, selena i cinka (nutrijenti odgovorni za fleksibilnost i vlažnost kože)
- Brokula – izvor cinka, vitamina A i C, te luteina. Njena posebnost je u tome što sadrži spoj sulofarafan kojem se pripisuju antikancerogene osobine te zaštitni efekat protiv oštećenja kože uzrokovanog sunčevim zračenjem
- Batat – izvor beta karotena – jako potentnog antioksidansa koji prirodno štiti kožu od sunca. Ovaj spoj je zastupljen u svom narančastom, crvenom i tamnozelenom voću i povrću
- Zeleni čaj – izvor katehina koji djeluje protektivno na kožu, te povećava njenu vlažnost i elastičnost
- Lisnato povrće – izvor specifičnh organskih kiselina i enzima (koji na sebe vežu toksine i potpomažu njihovo izlučivanje iz organizma), te oligolemenata, pigmenata i bioflavonoida (koji posjeduju antioksidativna svojstva te na taj način sprječavaju prijevremeno starenje). Njihovim konzumiranjem naša koža postaje svjetlija i čišća, bez mitesera i tamnih hiperpigmentiranih mrlja.
- Voda, voda, voda – unos tečnosti je jako bitan za funkciju i zdravlje svih organa, pa tako i kože. Adekvatna hidratacija omogućava našem tijelu da izbacuje nakupljene toksine, te je bitna za održavanje vlažnosti kože.
NE:
- Prerađeni šećeri i slatkiši – Visok unos jednostavnih šećera može povećati nivo inzulina, te izazvati upalu i pogoršati stanje kože, uključujući akne i crvenilo. Šećer također može ubrzati proces glikacije, što oštećuje kolagen i elastin, ubrzavajući starenje kože.
- i izazvati akne.
- Brza hrana i pržena hrana – pržena hrana je bogata nezdravim mastima te može povećati nivo slobodnih radikala u tijelu, a što može uzrokovati oksidativni stres i ubrzati starenje kože
- Alkohol – dehidrira tijelo, uključujući i kožu, što može dovesti do suhoće i pojave bora. Također, može proširiti krvne žile na koži, što uzrokuje crvenilo i povećava rizik od pojave rozacee.
- Kofein – prekomjeran unos kofeina može uzrokovati dehidraciju i smanjiti količinu vlage u koži, što može dovesti do pojave suhe kože i iritacija.
- Visoko procesirani ugljikohidrati (bijeli kruh, tjestenina, peciva) – ove namirnice imaju visok glikemijski indeks što znači da brzo podižu nivo šećera u krvi, što može povećati proizvodnju inzulina i pogoršati akne i druge upalne procese na koži
- Cigarete – pušenje dovodi do prijevremenog starenja kože i gubitka njene elastičnosti
Kroz sve prethodno navedeno sam po sebi se nameće zaključak da je mediteranski stil prehrane univerzalno rješenje za održavanje zdravlja i ljepote. Ukoliko imamo zahtijeve od naše kože – da je glatka, mekana i zdrava – u obavezi smo da joj obezbijedimo preduslove za postizanje toga, a to je prije svega zdrava i uravnotežena prehrana. Ukoliko tome dodamo i adekvatnu njegu, te hidrataciju, učinak je zagarantovan.