Ljudska koža i mukoza su zaštićene od mikroorganizama svojim membranama, međutim prisustvo mikroorganizama u kozmetičkim proizvodima može povećati rizik za razvoj infekcije.
Da li pri kupovini određenih kozmetičkih proizvoda razmislimo šta to zapravo kupujemo?
Problem nastaje s činjenicom da mnoge od nas jednostavno nisu dovoljno educirane u polju dermatologije i kozmetologije, i kao takve ne znamo raspoznati šta nam na širokom beauty tržištu uistinu treba, a šta je zapravo nepotrebno. U razgovoru sa Asjom Sirbubalo smo otkrili koje sastojke bismo trebale izbjegavati.
Piše: Asja Sirbubalo, magistar farmacije
Da li razmišljate o tome šta sve nanosite na svoju kožu? Šta sadrže sve te kreme, losioni, mlijeka za tijelo, gelovi za tuširanje. Danas je nezamisliv život bez preparativne i dekorativne kozmetike, ali često ne čitamo njihov sastav. Parabeni su konzervsansi koji se široko upotrebljavaju i to posebno u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, ali i u prehrambenoj industriji. Smatra se da su parabeni, nakon vode, najčešći sastojak kozmetičkih proizvoda.
Zabrinutost zbog upotrebe parabena
Zabrinutost zbog upotrebe parabena se javila zbog njihovog učinka na endokrini sistem, što je dokazano u in vitro i in vivo studijama. U in vitro studiji potvrđeno je da 4 najčešće korištena parabena (metil paraben, etil paraben, propil paraben i butil paraben) pokazuju djelovanje slično estrogenu. Izloženost eksperimetalnih štakora djelovanju propil parabena i butil parabena je dovela do smanjenja produkcije sperme i posljedično utjecaja na muški reproduktivni sistem. U martu 2011. godine u Danskoj je zabranjena upotreba 2 parabena, propil paraben i butil paraben i njihovih izoformi i soli u kozmetičkim proizvodima namijenjenih za dječiju upotrebu.
Kozmetički proizvodi koji sadrže konzervanse
Kozmetički proizvodi koje sadrže konzervanse su različiti proizvodi namijenjeni za šminkanje, losioni/mlijeka za tijelo, kreme, paste za zube, proizvodi za brijanje i proizvodi za pranje i njegu kose. Svi proizvodi koji sadrže vodu i različite organske i anorganske tvari su podloga za razvoj mikroorganizama i iz toga razloga je potrebno dodavati konzervanse, kako bi se spriječio rast mikroorganizama u samom proizvodu i prenos infekcije na korisnika. Ljudska koža i mukoza su zaštićene od mikroorganizama svojim membranama, međutim prisustvo mikroorganizama u kozmetičkim proizvodima može povećati rizik za razvoj infekcije.
Parabeni i rak dojke
Parabeni su se dugo vremena smatrali bezbjednim te su se često upotrebljavali u kozmetičkim proizvodima. Međutim posljednjih godina sve više se razmatra njihova sigurnost, sa posebnim osvrtom na njihov utjecaj na endokrini sistem. Prema podacima iz 2004. godine u tkivu raka dojke pronađeno je 5 najčešće korištenih parabena u njihovom nepromijenjenom obliku. Prisustvo ovih tvari u tkivu ne mora nužno značiti da su imali funkcionalnu ulogu u nastanku bolesti, ali je potaklo brojne rasprave i pitanja o potrebi za ograničenjem njihove upotrebe u tako velikom broju kozmetičkih proizvoda. Još 1998. godine je primijećeno da parabeni posjeduju osobine estrogena, a poznato je da estrogen igra ključnu ulogu u nastanku, rastu i progresiji raka dojke. Uloga estrogena u razvoju, progresiji i terapiji raka dojke je dokumentovana u epidemiološkim, kliničkim i eksperimentalnim studijama te je s toga potrebno obratiti pažnju na unos supstanci koje mogu imitirati estrogen.
Parabeni i utjecaj na mušku plodnost
Mnoge supstance koje imaju estrogensku aktivnost, poput pesticida, fungicida i bisfenola A, pokazuju antiandrogensku aktivnost. Dokazano je da većina parabena posjeduje sposobnost vezivanja za androgene receptore i antagoniziranja testosterona. Posljednjih godina se sve više spominje poremećaj muške reproduktivne sposobnosti, od smanjenog kvaliteta sperme, pa do raka testisa. Smatra se da poremećaj nastaje još u fetalnoj i ranoj postanatalnoj fazi muške djece. Izloženost majke tokom trudnoće i dojenja djelovanju butil parabena, može dovesti po poremećaja plodnosti kod muške novorođenčadi. Budući da je dokazano da parabeni mogu preći u tkiva iz topikalno nanesenih preparata, nameće se pitanje da li se oni smiju upotrebljavati u preparatima namijenjenim za njegu dječije kože, posebno na području ispod pelana. Upravo iz tog razloga 2011. godine, najprije u Danskoj, a zatim i u čitavoj Evropskoj uniji, zabranjena je upotreba propil i butil parabena u ovoj vrsti kozmetičkih preparata.
Parabeni i rak kože
Zbog sve veće upotrebe parabena u kozmetičkim proizvodima i direktne izloženosti kože njihovom utjecaju, potrebno je obratiti posebnu pažnju na potencijalni rizik od razvoja raka kože. Poznato je da estrogen ima utjecaj na razvoj i sastav kože, te da smanjenje estrogena u menopauzi rezultira starenjem kože. Potvrđeno je da metil paraben dodatno podstiče oštećenje kože izazvano UV zracima. Istraživanja pokazuju da se melanom može povezati sa estrogenskom aktivnošću na osnovu činjenica da je manja incidenca oboljevanja kod žena prije puberteta, da učestalost naglo raste tokom reproduktivne dobi, te da postoji razlika u preživljavanju između žena i muškaraca.
Parabeni i genotoksična aktivnost
Istraživanja pokazuju da propil i butil paraben mogu dovesti do oštećenja DNK. Iako je ovakav efekat primijećen pri visokim dozama parabena, postavlja se pitanje da li i niže doze, tokom kontinuirane primjene kozmetičkih proizvoda i hrane, zajedno sa drugim genotoksičnim supstancama mogu doprinijeti ovim oštećenjima, posebno u prepubertetskom periodu.
Glavni rizik za ljudsko zdravlje predstavljaju topikalno naneseni kozmetički proizvodi, koji često sadrža i nekoliko vrsta parabena, kao i druge hemijske supstance koje imaju estrogensku aktivnost. Zbog svakodnevne izloženosti njihovom djelovanju potrebno je obratiti pažnju na sastav proizvoda i ograničiti njihovu upotrebu, kako bi se smanjili potencijalni štetni učinci.