Armin Bukvić: Utjecaj sjedilačkog načina života na zdravlje ljudi

0
90

Sjedilački način života može imati poseban utjecaj na zdravlje žena.

Armin Bukvić, fitness trener

Armin Bukvić, rođen je 04.10.1986. godine u Zavidovićima, ali je djetinjstvo proveo u Zagrebu što je u mnogo obilježilo njegovu osobnost i pogled na svijet.  Tokom osnovne i srednje škole trenirao je razne sportove, a neki od njih su košarka, hrvanje i stolni tenis, a u srednjoj školi dobija nagradu za najboljeg sportistu generacije. Završio je Fakultet za tjelesni odgoj i sport u Tuzli, što ga čini i formalno obrazovanim za ovaj poziv. 2019. godine odlučio se profesionalno posvetiti trenerskoj karijeri, te završava edukacije kod Marina Bašića i Tarika Šečića. 2020. godine otvara svoj fitness studio, a u aprilu 2022. godine učestvuje na svom prvom Body building takmičenju. Sjedilački način života intenzivirao se posebice proteklih nekoliko godina. Uzmemo li za primjer prosječnog čovjeka koji sjedi osam sati na poslu, zatim provede sat vremena u automobilu te dva do tri sata gleda televiziju, praktički provede pola dana u istom položaju. Dakako, dugotrajno sjedenje je neprirodan položaj tijela, a za sobom nosi mnogobrojne zdravstvene posljedice.

Sjedilački način života može značajno uticati na zdravlje ljudi na različite načine. Evo nekoliko ključnih aspekata:

  • Gojaznost: Nedostatak fizičke aktivnosti i dugotrajno sjedenje povezani su s povećanim rizikom od gojaznosti. Gojaznost, zauzvrat, može doprinijeti raznim zdravstvenim problemima, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti, problem s pritiskom, i druge metaboličke poremećaje.
  • Srčane bolesti: Dugotrajno sjedenje može doprinijeti razvoju srčanih bolesti. Fizička neaktivnost može uticati na nivo holesterola, krvni pritisak i opću funkciju srca.
  • Dijabetes tipa 2: Sjedilački način života povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2. Fizička aktivnost pomaže u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi i poboljšava osjetljivost na inzulin.
  • Problemi s leđima i mišićima: Dugotrajno sjedenje može uzrokovati bolove u leđima, vratu i drugim dijelovima tijela. Nedostatak kretanja, snage i mišićne mase može dovesti do problema s držanjem tijela/posturalnim statusom, te uzrokovati deformitete kičmenog stuba.
  • Psihološki uticaji: Sjedilački način života također može uticati na mentalno zdravlje. Nedostatak fizičke aktivnosti povezan je s povećanim rizikom od depresije i anksioznosti.

Sjedilački način života može imati poseban uticaj na zdravlje žena, s obzirom na specifične zdravstvene aspekte koji ih mogu pogađati. Evo nekoliko ključnih faktora:

  • Osteoporoza

Nedostatak opterećenja na kostima zbog nedostatka fizičke aktivnosti može povećati rizik od osteoporoze, posebno kod starijih žena. Osteoporoza je stanje u kojem kosti postaju krhke i sklone prelomima.

  • Reproduktivno zdravlje

Fizička aktivnost može imati pozitivan uticaj na reproduktivno zdravlje žena. Redovno vježbanje može poboljšati regulaciju menstrualnog ciklusa, smanjiti rizik od određenih reproduktivnih problema i doprinijeti opštem zdravlju reproduktivnog sistema.

Pomenuti način života može imati značajan uticaj i na zdravlje muškaraca, slično kao i kod žena, ali postoje i specifičnosti koje se odnose na muški organizam. Evo nekoliko ključnih aspekata:

  • Reproduktivno zdravlje

Fizička aktivnost može imati povoljan uticaj na reproduktivno zdravlje muškaraca, uključujući poboljšanje nivoa testosterona, smanjenje rizika od erektilne disfunkcije i poboljšanje opšteg zdravlja spermatozoida.

Da biste smanjili negativne efekte sjedilačkog načina života, preporučuje se redovno vježbanje, uključujući aerobne vježbe i vježbe snage, barem 3 puta sedmično. Također, važno je uključiti češće pauze za hodanje ili istezanje tokom dugih perioda sjedenja, posebno ako radite za stolom ili imate posao koji zahtijeva dugotrajno sjedenje. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima i promjena životnih navika može doprinijeti poboljšanju opšteg zdravlja.

Uloga prehrambenih navika u poboljšanju opšteg zdravlja

Važno je napomenuti da pored samog treninga, važnu ulogu u poboljšanju opšteg zdravlja igra i prehrana, stoga ću podijeliti s vama glavne poveznice treninga i zdrave prehrane.

  • Energetski balans

Trening troši energiju, pa je važno osigurati dovoljan unos kalorija kako bi se tijelo oporavilo od treninga. Pravilan balans između unosa i potrošnje energije važan je za održavanje tjelesne težine, za izgradnju mišićne mase i za oporavak.

  • Makronutrijenti

Odnos između proteina, ugljenih hidrata i masti ključan je za optimalno funkcionisanje organizma tokom treninga. Proteini su posebno važni za obnovu i izgradnju mišića, dok ugljeni hidrati pružaju gorivo potrebno za intenzivne aktivnosti. Masti su također važne za pravilno funkcionisanje organizma.

  • Suplementacija 

Dodaci ishrani, kao što su proteini, vitamini i minerali, mogu dopuniti ishranu i podržati trening. Međutim, treba ih koristiti uz savjet stručnjaka i trebate znati da suplementi ne mogu zamijeniti uravnoteženu ishranu.

U konačnici, individualne potrebe za ishranom razlikuju se od osobe do osobe, zavisno o ciljevima treninga, tipu vježbi, tjelesnoj masi, metaboličkom profilu i drugim faktorima. Savjetovanje s nutricionistom ili stručnjakom za ishranu može pomoći u izradi personaliziranog plana ishrane koji odgovara specifičnim potrebama i ciljevima pojedinca.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here