Upravo su društvene mreže u velikoj mjeri djelovale na popularizaciju estetske medicine, pogotovo kod mlađih osoba.
Ernesa Janjoš, kozmetičarka i vlasnica Estetskog Centra Si
Ernesa Janjoš rođena je u Sarajevu 1980. godine. Završila je gimnaziju, a kasnije i Frizersko-Kozmetičku školu u Ilijašu. Ljubav prema ljepoti odvojila je od Ekonomskog fakulteta pa je 2008. godine otvorila svoj prvi salon. Pohađa studije Kozmetologije i estetike na koledžu u Banja Luci gdje je uskoro na završetku studija. Uz brojne edukacije estetike i kozmetologije, Ernesa svoje obrazovanje nastavlja na master studiju u Ljubljani iz oblasti estetike i kometologije. Estetskom medicinom počela se baviti prije nekoliko godina i sa sigurnošću može reći da je brzo zavoljela. Svakodnevno radi na unaprjeđenju svog znanja i rada. Dolaskom modernog vremena i trendovi se mijenjaju, te je sve više zastupljena estetska medicina. Kako interesovanje za estetsku medicinu raste iz dana u dan, donosimo Vam intervju s Ernesom Janjoš, uspješnom kozmetičarkom i vlasnicom Estetskog Centra Si. U nastavku ćemo se bliže upoznati s pojmovima moderne estetske medicine, te ćemo saznati koji je tretman najtraženiji.
Šta je botox?
Botulinski toksin, egzogeni neurotoksin ili botoks, po sastavu je enzim koji je u posljednja dva desetljeća donio najveći napredak u suvremenoj estetskoj i općoj medicini, a ujedno je najdjelotvorniji i najpopularniji estetski tretman u svijetu. Botoks djeluje tako što blokira receptor u živcu čime se sprječava pomicanje mišića uslijed kontrakcije. U prijevodu, ovaj sastojak paralizira mišić koji se aktivira kada radite facijalne ekspresije. Osim za bore na čelu, između obrva, oko očiju, usana i na vratu, botox se koristi i za smanjivanje pojačanog znojenja u području pazuha i dlanova.
Šta botoks zapravo radi licu?
Osim što služi u estetske svrhe, ali i za ubrizgavanje u područje pazuha za smanjivanje znojenja, što smo ranije naveli, botoks se također može ubrizgati u žvačne mišiće u čeljusti kako bi se smanjilo škrgutanje zuba, ili oko glave i lica kako bi se smanjila bol migrene. Dugotrajno korištenje sprječava daljnji nastanak bora.
Šta je hijaluron?
Hijaluron je prirodni polisaharid – složeni šećer koji se stvara u ljudskom organizmu. Hijaluron, odnosno hijaluronska kiselina u svim svojim oblicima neosporno je moćan hidratacijski sastojak. Jedna od glavnih uloga hijalurona je da vezuje vodu, zadržavajući je poput spužve u koži, te na taj način obezbjeđuje čvrstinu u vezivnom tkivu, a kožu čini zategnutom i glatkom. Već nakon 30. godine, količina hijaluronske kiseline u koži počinje da opada kao posljedica resorpcije, pa ona gubi hidriranost i elastičnost. Taj proces moguće je usporiti pomoću hijaluronskih filera kojima se nadoknađuje potrošena hijaluronska kiselina u tkivu. S ovom procedurom optimalno je krenuti kada se pojave prve borice, jer ih je u začetku lakše korigovati, čime se predupređuje njihovo produbljivanje.
Šta se dešava kada je hijaluron loše apliciran?
Do loših iskustava sa hijaluronskim filerima dolazi kada su ubrizgani lošom tehnikom, ako je upotrjebljen pogrešan tip filera, ukoliko je aplicirano previše hijalurona, kada su postavljeni na pogrešno mjesto, pa se može javiti asimetrija ili izražena promjena oblika usana ili izgleda crta lica. U bilo kom od navedenih slučajeva veoma je važno na vreme se obratiti ljekaru specijalisti koji ima pristup hijaluronidazi. Hijaluronidaza je enzim koji razlaže hijaluronsku kiselinu, a u estetskoj medicini se koristi za korekciju neadekvatno apliciranih hijaluronskih filera. Posebno je važno da se što prije ubrizga, najkasnije u roku od 24 h sata od intervencije ako je riječ o komplikacijama nastalim nakon ubrizgavanja hijalurona, kao što je na primer, kada se hijaluron nađe u krvnom sudu.
Koja je razlika između botoxa i hijalurona?
Osim po sastavu, hijaluronska kiselina i botox se razlikuju i po načinu aplikovanja kao i po tome za šta se primijenjuju. Glavna razlika između ove dvije estetske procedure je u tome što imaju različit mehanizam zaglađivanja bora. Rezultati botoksa traju u prosjeku 4-6 mjeseci, u zavisnosti od starosti, zdravstvenog stanja, kao i od tipa kože. Sa druge strane, dejstvo hijalurona ima duži rok trajanja, otprilike od 4 mjeseca do godinu dana.
Koje su nove metode apliciranja hijalurona?
Upotreba kanile ili igle pri izvođenju tretmana hijaluronskim filerima pitanje je koje se iz godine u godinu sve češće postavlja. Kanila je od igle dosta deblja i puno duža, ima tupi vrh, a otvor za injektiranje se nalazi po strani. Budući da su tretmani filerima sve popularniji, iz godine u godinu raste i broj estetskih zahvata. Igla koja je oštra na vrhu, može dodirnuti arteriju, dok kanila svojim tupim vrhom gura krvne žilice i teoretski je sigurnija prilikom izvođenja zahvata. Uz konstantnu edukaciju i usavršavanje može se reći da se u nekim slučajevima, odnosno pojedinim regijama lica poput brade ili obraza mogu postići izvrsni rezultati koristimo li se kanilom.
Koji su vaši omiljeni estetski zahvati i je li se to mijenjalo kroz godine?
Meni lično najdraže za raditi su jagodice, kako se to danas popularno zove- „jawline“ i brada. Da su se moji favoriti mijenjali, svakako da jesu s obzirom da iz godine u godinu usavršavam svoj rad i učim nove tehnike. Jedan od razloga jeste i mijenjanje trendova u estetskoj medicini. Danas je u modi „prirodan izgled“ uz dozu naglašenosti, konturisanja sa izgledom svježine i prirodnog njegovanja, a sve to uz stimulativne i aplikativne tretmane hijalurona i botoxa.
Koliko su estetski tretmani zastupljeni među mlađom populacijom, da li se za tretmane više odlučuju mlađe djevojke?
Istina je da u posljednje vrijeme više nego ikada prije primjećujemo kako se sve više mladih žena odlučuje za estetske korekcije. Upravo su društvene mreže u velikoj mjeri djelovale na popularizaciju estetske medicine, pogotovo kod mlađih osoba. Starenje kože uobičajeno počinje u kasnim dvadesetim godinama života, jer se od te dobi proizvodnja kolagena u našem tijelu polako, ali sigurno smanjuje. Godišnje otada gubimo oko jedan posto kolagena, što dovodi do slabljenja čvrstoće i fleksibilnosti kože. S tretmanima pomlađivanja može se krenuti kada se uoče prvi znakovi starenja, dok koža gubi na tonusu i elastičnosti, tako se očituje i promjena u obrisima lica koje nakon 35 godine počinje padati.
Koliko je bitno usavršavati znanje i vještine u polju estetike i kozmetologije?
Već sam u svojim prethodnim tekstovima napomenula, kao magistar estetike i kozmetologije, da je estetika grana medicine sa kojom nikada ne završavate učenje, usavršavanje i napredovanje. Bitno je „pratiti trendove“ i novosti u ovom svijetu, s obzirom da je ovo najbrže rastuća i najpopularnija grana medicine koja dovodi imperfekcije na vašem licu do savršenstva, u samo nekoliko poteza modeliranjem lica. Ja lično za sebe kažem da na godišnjem nivou nastojim ispratiti što više kongresa i edukacija svjetskih priznatih doktora i upoznati se sa novim proizvodima i tehnikama rada. Samo učenjem i usavršavanjem svojim prepoznatljivim radom i iskustvom dobijate zadovoljne klijente. Usaglašavanjem tehnika i proizvoda nikada ne može izostati savršen rezultat.