Marizela Šabanović: Prehrana je samo jedna karika životnog stila

0
176

Nutricionizam kao nauka o prehrani danas pomaže da savladamo izazove koje donose autoimune bolesti, neplodnost, hipotireoza, te inzulinska rezistencija.

PIŠE: Marizela Šabanović, dr.sci. nutricionizma

Marizela Šabanović nutricionisttkinja je sa 16 godina iskustva rada na fakultetu zvanju asistentice, više asistentice i docentice na predmetima iz uže naučne oblasti „Nutricionizam“Uživa da prenosi znanje te je u svom radu u struci poznata kao neko ko prije svega educira klijente kako i na koji način kombinirati namirnice, praviti bolje izbore i naučiti šta našem tijelu odgovaraDo sada je realizovala više projekata izrade jelovnika za određene populacije poput prehrane za kardiovaskularne pacijente, oboljele od raka, oboljele od upalnih bolesti crijeva, prehrane studenata, prehrane kod bolesti štitne žlijezde itd. U svom radu poseban fokus stavlja na žensko zdravlje i prehrambene potrebe žena.

Svaki dan saznajemo neke nove informacije, a nažalost naš sjedeći stil života nam donosi i mnogo nezaraznih hroničnih bolesti. Kakve su posljedice neregulisane ishrane, da li je ishrana uzročnik mnogih bolesti i koliko mijenja naš život reći će nam nutricionistkinja Marizela Šabanović. Više o važnosti pravilne ishrane saznajte u nastavku.

Marizela, vi ste dr.sci. nutricionizma, recite nam nešto o Vašem pozivu?

Moj poziv je za mene čista ljubav prema zdravlju i ljudima. Inače spada u nove nauke i spoj je medicinskih, farmaceutskih, prehrambenih nauka te naravno baznog znanja biohemije, hemije, biologije itd. Zahtijeva jako mnogo učenja i stalno usavršavanje jer nauka danas brzo napreduje. Svaki dan saznajemo neke nove informacije, a nažalost naš sjedeći stil života nam donosi i mnogo nezaraznih hroničnih bolesti. Tako nam nutricionizam kao nauka o prehrani danas pomaže da savladamo izazove koje donose autoimune bolesti, neplodnost, hipotireoza, inzulinska rezistencija itd. Ovaj poziv zahtijeva i puno strpljenja, suosjećanja da vodite osobu kroz promjenu životnih navika koja u konačnici treba da pomogne smanjenju simptoma bolesti i unapređenju kvaliteta života.

Šta vas čini najsretnijim u Vašem poslu?

Najsretnija sam kad pomognem nekome da riješi neki svoj zdravstveni problem, promijeni navike i poboljša svoj kvalitet života. Posebni su trenuci i kada pomažem ženama u procesu vantjelesne oplodnje. 

Koliko je ishrana važna za naše kako fizičko, tako i psihičko zdravlje?

Prehrana je samo jedna karika životnog stila. Najbolje je kad djelujemo preventivno tj. kada pravilnom prehranom čuvamo naše zdravlje. Određeni sastojci iz hrane mogu pomoći i u našem psihičkom stanju (npr. omega 3 masne kiseline, vitamini B kompleksa, magnezij itd.) dok neki sastojci hrane poput kofeina mogu pogoršati simptome anksioznosti. Prehrana utiče ne samo na broj kilograma nego i na pojavu određenih bolesti. Npr. visoko prerađena industrijska hrana negativno utiče na crijevnu floru, povećava unos zasićenih masti i trans masnih kiselina, djeluje upalno i povećava sistemsku upalu u tijelu. Zato je važno osvijestiti da hrana nije samo kalorija nego da našem tijelu daje zaštitne materije koje imaju protektivno djelovanje na zdravlje. Pored hrana, za očuvanje zdravlja važna je fizička aktivnost, dobar san, socijalizacija, odmor. 

Kakva je zastupljenost gojaznosti u posljednje vrijeme?

Globalno se povećava broj gojaznih osoba u razvijenim zemljama što je posljedica sjedećeg načina života, loše prehrane, puno stresa. Nažalost, često viđamo i gojaznu djecu oko nas što je opet jedan veliki problem. Naime, dokazano je da gojazna djeca često ostaju gojazna u odrasloj dobi. Gojaznsot nije samo estetski problem nego zdravstveni. Volim reći da je gojaznost samo posljedica iza kojeg se obično nalazi cijeli niz problema. 

Mnogo pišete o dijabetesu, recite nam koliko ishrana utiče na isti, te da li je veća zastupljenost kod mladih sadašnje generacije ili ipak kod starijih osoba?

Dijabetes je nažalost još jedna bolest koja se javlja kao posljedica života. Govorim o dijabetesu tip 2 i inzulinskoj rezistenciji. Nekada se DM 2 javljao kod starijih ali danas je sve više prisutan kod mladih. Usljed stalnog opterećenja hranom i stalne potrebe da gušterača luči inzulin, vremenom dolazi do rezistencije naših ćelija na inzulin i on više ne može obavljati svoju funkciju. Tada imamo situaciju povišene glukoze u krvi uporedo sa visokim inzulinom. Prije dijabetesa tipa 2 se javlja inzulinska rezistencija. Ona može biti prisutna i više godina, a da osoba ne primijeti simptome. Obično je kod žena u kombinaciji sa sindromom policističnih jajnika a nerijetko i sa hašimotom i hipotireozom. Zato je jako važno osvijestiti da se prehranom može spriječiti dijabetes tipa 2, a inzulinska rezistencija nestaje promjenom životnih navika prije svega prehrane te uvođenjem vježbanja. 

Šta nam možete reći na temu anksioznosti i prehrane?

Nakon covid-a jako mnogo ljudi se susrelo sa anksioznošću. Drago mi je da sve više pričamo o tome. Vrlo često osoba ne shvati da ima anksioznost jer je pod stresom i rokovima koji je pritišću. Zalijeva se kafom i energetskim pićima da preživi još jedan dan, a time samo pogoršava stanje anksioznosti. Zato je pored psihološke pomoći, kod anksioznosti potrebno poraditi na zdravim životnim navikama, suplementaciji, te odmoru i snu. 

Emocionalno prejedanje, kakve posljedice ostavlja i kako riješiti taj problem?

Emocionalno prejedanje polazi od psihološkog stanja ličnosti i prvi korak je suočavanje sa svojim emocijama, najbolje sa stručnom osobom. Uvijek naglasim da će stručan psiholog brže riješiti neki problem nego da sami mjesecima i godinama tapkamo u mjestu. Uporedo sa psihoterapijom dobro je raditi na promjeni prehrane i životnih navika. Osvještavati šta nam se jede, povezivati to sa psihičkim stanjem, te raditi na mijenjanju obrazaca jedenja. 

Ide zima, kakvu ishranu i vitamine nam preporučujete?

Uvijek polazimo od crijeva. U ovom periodu su nam potrebni probiotici iz fermentisanog povrća (poput kupusa) te tople juhe od tikve i mrkve prepune vitamina A i E. Citrusi su saveznici u borbi protiv prehlada jer su bogati vitaminom C. Zima je period za kuhanu hranu, domaću kuhinju. Uvijek preporučim da provjerite vitamin D jer nema sunca, boravimo u zatvorenom. U odnosu na nivo vitamina D u krvi, dodaju se suplementi. Osobe sklone respiratornim infekcijama mogu uzimati dodatke prehrani sa beta glukanima. 

Kako se vremena mijenjaju, dolaze nove generacije, da li s dolaskom novih generacija vidite primjene u ishrani, kako se hrane mladi?

Mladi danas imaju više informacija i primjećujem cijeli jedan pokret mlađih kolega i generalno osoba koje se trude da jedu zdravije. Nažalost, još imamo i veliki broj onih koji su druga krajnost i ne žele da porade na svojim navikama. Mislim da je potrebno raditi još mnogo na promjeni pristupa prehrani, najbolje kroz formalno obrazovanje u vrtićima i školama. 

Kako otprilike izgleda Vaš jelovnik za jedan dan?

Ja dan započinjem čajem. Često dodam i kolagen. Nakon toga pojedem srednje zrelu bananu. Naglašavam ovo jer jako zrela banana ima dosta šećera i ne preporučujem je ujutro. Slijedi doručak i kafa. Najdraži doručak mi je omlet na sve načine. Obavezno dodam sezonsku salatu ili povrće unutra. Nakon cca 3 sata imam voćnu užinu sa par badema. Ručak je poslije podne i najviše volim ribu sa povrćem. Volim i sva naša domaća jela, zimi posebno sarmu. Imam još jednu voćnu užinu i to je kraj mog jelovnika. Godinama ne podnosim večere i ne jedem ih. Tokom dana pijem dosta vode i čaja. Volim popiti kafu i nakon ručka. 

I za kraj šta biste preporučili našim čitateljima?

Uživajte u hrani tako da njegujete svoje tijelo iznutra. Osvijestite da je hrana obim brige i ljubavi prema sebi. Nemojte se bojati hrane. Hrana je naš saveznik u zdravijem životu. 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here