Danas je deficit željeza najčešći nutricijski poremećaj širom svijeta. Poseban doprinos tome je i činjenica da danas žene brže spolno sazrijevaju, manje rađaju i time imaju više menstruacijskih ciklusa za vrijeme svog života nego što je to bilo u prošlosti.
Različite vrste alopecija, a posebno telogeni efluvij povezane su s nedostatkom željeza u krvi. Ostali mogući uzroci pojačanog ispadanja kose su poremećaj rada štitnjače, poremećaj prehrane, upalne bolesti gastrointestinalnog trakta s posljedičnom malapsorpcijom nutrijenata. Autoimune bolesti, hormonalni poremećaji s hiperandrogenizmom (na pr. zbog kontraceptiva, hormonalnih spirala ili sindroma policističnih ovarija) također su značajan čimbenik za nastanak alopecije.
Stoga je vrlo znakovit moto nekih francuskih dermatologa: „jedini dio tijela koji nije vrijedan pregleda kod pacijenta koji se žali na gubitak kose je vlasište“.
Iako je nedostatak željeza najčešći uzročni čimbenik alopecije dijagnoza se često previdi i liječenje započinje relativno kasno. Zašto je to tako? Mnogi pacijenti s pojačanim ispadanjem kose imaju uredan nalaz željeza u krvi. Zato je potrebno odrediti razinu feritina u krvi, koji upućuje na zalihe željeza u organizmu.
Željezo je značajno za stanični metabolizam i sintezu hemoglobina koji prenosi kisik u stanice. Niski hemoglobin rezultira smanjenom sintezom crvenih krvnih stanica, eritrocita i u konačnici dovodi do anemije. Matične stanice dlačnog folikula imaju velike potrebe za kisikom i nutrijentima zbog svog brzog rasta, pa se manjak navedenog očituje slabim rastom vlasi. Uz vitamin C, željezo je važno i za sintezu kolagena, također važnog elementa folikula dlake.
Danas je deficit željeza najčešći nutricijski poremećaj širomsvijeta. Poseban doprinos tome je i činjenica da danas žene brže spolno sazrijevaju, manje rađaju i time imaju više menstruacijskih ciklusa za vrijeme svog života nego što je to bilo u prošlosti.
Manjak željeza može nastati na tri načina: smanjeni unos, malapsorpcija (poremećaj apsorpcije) ili povećani gubitak željeza.
Smanjeni unos željeza nastaje zbog neprimjerene prehrane. Postoje dva oblika željeza : hem (vezano za hemoglobin) i non-hem (vezano za slobodni proteinski nosač). Hem željezo nalazimo u crvenom mesu, piletini, teletini, morskim plodovima, jetricama. Non-hem željezom obiluju tamnozeleno povrće, žitarice, orasi, sušeno voće, crveno vino, kakao. Organizam bolje apsorbira hem željezo, stoga su vegetarijanci u većoj opasnosti za deficit željeza. Na primjer 100 grama krvavica sadrži željeza kao 5 kg kuhane leće. Dnevno hranom unosimo 10 do 15 mg željeza, a samo se 10 do 15% apsorbira.
Malapsorpcija željeza nastaje zbog upalnih bolesti gastrointestinalnog trakta, a treba spomenuti i druge nutrijente koji smanjuju apsorpciju željeza: kava, čaj, mlijeko, soja, tetraciklini, kalij, cink, mangan.
Treći uzrok nedostatk željeza je povećani gubitak, koji nastaje zbog bilo kojeg oblika krvarenja, a najčešće je to pojačano menstruacijsko krvarenje. Stoga su žene generativne dobi pod najvećeim rizikom za nastanak ovog poremećaja.
Kako bismo utvrdili stvarni nedostatak željeza potrebno je odrediti razinu feritina u serumu, koji je indikator zaliha željeza u organizmu. Feritin je kompleks bjelančevina i željeza. Nalazi se u svim tkivima, ali ga najviše ima u koštanoj srži, jetri i slezeni. Bjelančevina transferin je u plazmi glavni prijenosnik željeza u organizmu. Dio željeza transferin predaje koštanoj srži, gdje u eritroblastima nastaje hemoglobin, a dio tkivu, gdje se željezo pohranjuje kao feritin. Određivanje feritina bitno je za rano otkrivanje nedostatka željeza, kada je serumsko željezo još u granicama normale. Referentne vrijednosti feritina za žene su 13-150 mikrograma/L, a za muškarce 30-400 mikrograma/L.
Kod latentne sideropenije serumsko željezo je uredno, a feritin snižen. U manifestnoj sideropeniji snižene su obje vrijednosti, ali nema manifestne anemije, dok je kod sideropenične anemije nalaz sljedeći:
- snižena koncentracija željeza (Fe),
- blijedi i sitni eritrociti (hipokromna mikrocitoza),
- povećan kapacitet vezanja željeza (UIBC),
- sniženo zasićenje transferina (TIBC),
- izrazito snižena koncentracija feritina (što govori da su zalihe željeza na izmaku),
- snižen MCV – prosječni volumen eritrocita,
- snižen MCHC – prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitima.
Vrijednosti feritina mogu biti povišene u nekim stanjima kao što su maligne bolesti, upalne bolesti, hipokromne anemije (bez nedostatka željeza), kronične bubrežne insuficijencije.
Utvrđeno je da čak 70% pacijenata s telogenim efluvijem (poremećaj kod kojeg postoji povećani broj vlasi u fazi ispadanja) ima nedostatak željeza. Što je veći nedostatak željeza to je veći gubitak kose. Ponovni porast kose se postiže tek kada se vrijednosti feritina povise iznad 40 mikrograma/L. Jednom kada se utvrdi nedostatak željeza, čak i prehranom koja obiluje željezom, neće se moći popraviti nedostatak, pa je potrebna terapija preparatima željeza.
I u adrogenetskom tipu alopecije (muški tip ćelavosti) željezo ima bitnu ulogu jer inhibira 5-alfa reduktazu, enzim važan za pretvorbu testosterona u dihidrotestosteron , koji utječe na ispadanje vlasi.
Kod alopecije areate (upalna bolest s gubitkom kose u krugovima) može se naći nedostatak željeza uz upalne bolesti koje dovode do malapsorpcije.
Liječenje nedostatka željeza provodi se lijekovima u kojima je željezo vezano u željezne soli (ferosulfat, feroglukonat, ferolaktat itd.). Oni se moraju uzimati svakodnevno, najmanje 3 mjeseca da se napune rezerve. Tijekom terapije, osobito prvih dana dok se organizam ne privikne, česte su nuspojave, poput nadutosti, mučnine, opstipacije, bolova u trbuhu ili tamne stolice. To se može izbjeći manjim dozama željeza u početku ili uzimanjem sirupa ili tableta za žvakanje uz prirodne tamocrvene voćne sokove svaki drugi dan. Za normalnu resorpciju željeza nužno je i uzimanje vitamina C. Optimalna dnevna doza je oko 100 mg elementarnog željeza uz 500 mg vitamina C. Najpovoljniji oblik željeza za iskorištenje u organizmu je oblik kelata. Formiranje kelata je proces tijekom kojeg razni minerali i oligoelementi postaju probavljivi, odnosno, iskoristivi za organizam. Zato se i pripravci minerala i oligoelemenata, pripravljeni u obliku aminokiselinskih kelata, mogu apsorbirati 3-10 puta učinkovitije nego iz standardnih preparata.
Pored toga, željezo u obliku kelata podnosi se znatno bolje i rijetko stvara želučane tegobe. Suvremeni preparati željeza, pored željeza u obliku aminokiselinskih kelata, sadrže i vitamin C i bioflavonoide, jer oni jačaju apsorpciju željeza, a time i njegove povoljne učinke na organizam.
Preparati željeza mogu se davati i injekcijom u mišić, ali danas rijetko zbog opasnosti od komplikacija. Mogu se davati i intravenski, ali pod specijalističkim nadzorom zbog mogućeg rizika od flebotromboze, urtikarije, povišene temperature, a izuzetno rijetko i anafilaktičkog šoka.
Antiulkusni lijekovi (antacidi, blokatori H2 receptora), neki antibiotici i drugi lijekovi mogu smanjiti apsorpciju željeza iz hrane.
Klinički vidljivo poboljšanje rasta vlasi očekuje se tek nakon 5 do 6 mjeseci terapije.
Piše: Dr.med. Vesna Magdić-Jelavić, specijalist dermatologije i venerologije
Privatna specijalistička dermatovenerološka ordinacija – Moj Dermatolog
Ulica kneza Trpimira 5a, 10410 Velika Gorica
beautiful.ba