Upravo vas zdravije navike mogu spasiti od brojnih zdravstvenih poremećaja koji su posljedica (pre)brzog ritma života. Usvojiti zdrave navike je ključ uspjeha, među kojima su najvažnije one koje se odnose na tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i psihičko zdravlje.
Piše: Zdravko Ivanović, savjetnik za ishranu i trening
I u ovom tekstu ću pokušati da vam dam nekoliko smjernica i savjeta kako da pokušate malo više da pazite na sebe i svoje zdravlje. Trudim se da živim što je zdravije moguće, kod doktora sam zadnji put bio u srednjoj školi na sistematskom pregledu, glavobolju sam imao zadnji put prije dvije godine (koja je možda trajala jedan dan) i skoro pa nikad nisam bolestan. Dobar sam prema svom organizmu i izgleda da mi on uzvraća istom mjerom.
Sigurno ste barem jednom rekli da vam organizam slabi, jer živite neurednim ritmom. I bili ste u pravu, jer živimo dinamičnije nego ikad: brzo komuniciramo, hranimo se brzo, jurimo za poslovnim i privatnim obavezama. U svemu tome, briga o zdravlju pada u drugi plan. No, upravo vas zdravije navike mogu spasiti od brojnih zdravstvenih poremećaja koji su posljedica (pre)brzog ritma života. Živjeti zdravo znači usvojiti neke zdrave navike, a među kojima su najvažnije one koje se odnose na tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i psihičko zdravlje.
A kada nam se bliže praznici, fizička aktivnost pada u drugi plan, a pravilna ishrana kod 99% populacije bude nepostojeća. Praznične trpeze budu pretrpane kalorijama i alkoholom i malo ko uopše razmišlja o „zdravom ritmu“, i uz opravdanje „ma praznici su“ sebi dopušta sve i svašta i to u ogromnim količinama. Šok za organizam. Onda kad dođe nova godina donose se nove „zdravije“ navike. Još jedan šok za organizam.
Kako se izboriti sa svim tim? Kako „bezbolno“ usvojiti zdrave navike? Sve je to individualno, ali probaću da pričam generalno (ja lično uvijek prkosim praznicima i taj period je definitivno period kada se najzdravije hranim, ali svako ima svoje kako i zašto).
Ključ zdravog života je u vašim rukama. Ne zahtjevaju bogatstvo, ne treba vam personalni trener, ni brojni izgovori. Kako početi? Ako tek počinjete i ako vam se sve to čini veoma teško, izdržite bar taj udarni period. Jer od neurednog života i psiha nam je slaba. Vjerujte mi kad vam kažem da malim koracima krenete da se popravljate, nesvjesno ćete bolje navike usvajati, i kroz dogledno vrijeme neće vam biti teško održavati život pod kontrolom.
Vježbanje je dobro i trebalo bi biti redovno i svakodnevno. Teretane su ok, ali svaka fizička aktivnost je dobra. Trening snage je također bitan. Krenite lagano, ali samo krenite. Nije bitno kako, bitno je samo da startate. Šta god se vama čini najboljim za početak, tako i krenite. Da li je to samo šetnja, vožnja bicikla, plivanje, dizanje tegova, trčanje. Ma šta god, samo neka vam je organizam u pokretu.
Jedite pametno. Nadomjestite sve potrebe iz zdravih namirnica. Opet vam ponavljam, čim počnemo svom organizmu davati kvalitetno gorivo, sam mozak će nam drugačije funkcionisati. Bićemo otporniji i dosljedniji sebi. Ako smo i fizički slabi, velika je vjerovatnoća da smo i psihički slabi (ova konstatacija nije tačna u 100% slučajeva, ali siguran sam da jedno ide sa drugim. Što čovjek svojevoljno fizički jača, postaje i mentalno otporniji na sve životne situacije.)
Kako se hraniti u skladu sa tim „zdravijim“ načinom života? Prehrana treba biti sa uravnoteženim unosom svih makronutrijenata. Ugljenihidrati nisu „baba-roga“, kakvom se danas nastoje prikazati i unosite ih u svoj organizam iz povrća, voća, mahunarki, te integralnih žitarica, krompira, riže i slično. Bitna stvar je da izbjegavate prerađevine. Pokažite mi jednu osobu koja se udebljala od jabuka? Upravo tako.
Maslinovo ulje, avokado i bučino ulje su must-have! Masti su iznimno važne u našoj prehrani.
Jedite što više vlakana. Ako jedete brokulu, kupus, cvjetaču, mahunarke (grah, leća, slanutak), koristite lan u prehrani, birate punozrnasti kruh ili naprosto ne gulite jabuke i kruške, te volite jesti bobičasto voće – na pravom ste putu da ostvarite ovu preporuku.
Meso (proteinske namirnice) je neizostavno. Birajte čistije komade (ne nešto previše masno). Jedite i crveno i bijelo meso. Svaka namirnica ima svoje zašto i kako. I u svemu ovome trudite se da sebi spremate hranu. Vi, za sebe. Za boljeg sebe.
Planirajte!
Najviše problema ujutru ljudi imaju zbog lošeg upravljanja vremenom. Sav jutarnji stres proizlazi iz žurbe i kašnjenja. To je nešto što možete izbeći ako se dobro organizujete. Prije spavanja napravite raspored za sutrašnji dan. Tako ćete ujutru imati vremena da uradite sve navedene savjete. Naravno, potrebno je vrijeme da usvojite nove navike, ali nemojte odustajati. To su navike od kojih ćete biti bolje raspoloženi, aktivniji, odmorniji, zdraviji.
Poželjno je trenirati ujutru, jer ako započnete dan radom na sebi, vjerujte mi, ostatak dana ćete se osjećati bolje. Ako odradite trening prije nagomilavanja obaveza, učinili ste pravu stvar. Vježbanje pojačava lučenje tzv. hormona sreće, pomaže vam da se razgibate i vedri započnete dan. Ali naravno, u bilo koje doba dana ako odvojite vrijeme za sebe, sigurno nećete pogriješiti.
I okružite se istomišljenicima. Ovo je možda i najvažniji aspekt na putu ka „boljem sebi“. Jer ako svakodnevno od porodice, radnih kolega, prijatelja, ili partnera nailazite na otpor u nečemu u čemu isključivo vi uživate i ako nemate podršku, teško ćete se boriti sa tim. Eliminišite takve ljude iz svog života, jer su to samo kočnice u vašem životu. Jedino mjesto na kojem morate biti čitav život i jedina osoba sa kojom ste od jutra do sutra ste vi sami. Radite za sebe. Budite sebi bolji!